Kunem se gradom ovim –

a tebi će biti dopušteno sve u gradu ovome –

i roditeljem i onim koga je rodio,

Mi čovjeka stvaramo da se trudi.

Misli li on da mu niko ništa ne može?

"Utrošio sam blago nebrojeno!" – reći će.

Zar misli da ga niko vidio nije?

Zar mu nismo dali oka dva

i jezik i usne dvije,

i dobro i zlo mu objasnili?

Pa, zašto on na blagodatima zahvalan bio nije? –

A šta ti misliš: kako se može na blagodatima zahvalan biti? –

roba ropstva osloboditi,

ili, kad glad hara, nahraniti

siroče bliska roda,

ili ubogoga nevoljnika,

a uz to da je od onih koji vjeruju, koji jedni drugima izdržljivost preporučuju i koji jedni drugima milosrđe preporučuju;

oni će biti – sretnici!

A oni koji ne vjeruju u dokaze Naše, oni će biti – nesretnici,

iznad njih će vatra zatvorena biti.